Oživljavanje olimpijskih igara
Rimski car Teodosije 393. godine ukida Olimpijske igre, međutim olimpijski duh nije sasvim iščezao.
U 17. veku u Engleskoj počele da se održavaju sportske priredbe nalik drevnim starogrčkim igrama. Tokom sledećih vekova slična sportska događanja organizovana su i u Francuskoj i Grčkoj, ali to su bila mala takmičenja, bez ikakvog međunarodnog značaja. Zanimanje za oživljavanje olimpijskih igara raslo je kako su iskopavanjima nemačkih arheologa, sredinom 19. veka otkrivani ostaci antičke Olimpije.
Olimpijske igre oživljene su krajem 19. veka zahvaljujući francuskom baronu Pjeru de Kubertenu. Na njegov predlog je u Parizu 23. juna 1894. osnovan Međunarodni olimpijski komitet (MOK), a prvi predsednik ove organizacije tela bio je Grk Demetrios Vikelas. Prve olimpijske igre modernog doba održane su 1896. godine u Atini, i otada se održane su svake četiri godine osim u vreme Prvog i Drugog svetskog rata. Prve Zimske olimpijske igre održane su u Šamoniju u Francuskoj, 1924. godine.
U 17. veku u Engleskoj počele da se održavaju sportske priredbe nalik drevnim starogrčkim igrama. Tokom sledećih vekova slična sportska događanja organizovana su i u Francuskoj i Grčkoj, ali to su bila mala takmičenja, bez ikakvog međunarodnog značaja. Zanimanje za oživljavanje olimpijskih igara raslo je kako su iskopavanjima nemačkih arheologa, sredinom 19. veka otkrivani ostaci antičke Olimpije.
Olimpijske igre oživljene su krajem 19. veka zahvaljujući francuskom baronu Pjeru de Kubertenu. Na njegov predlog je u Parizu 23. juna 1894. osnovan Međunarodni olimpijski komitet (MOK), a prvi predsednik ove organizacije tela bio je Grk Demetrios Vikelas. Prve olimpijske igre modernog doba održane su 1896. godine u Atini, i otada se održane su svake četiri godine osim u vreme Prvog i Drugog svetskog rata. Prve Zimske olimpijske igre održane su u Šamoniju u Francuskoj, 1924. godine.
MOderne olimpijske igre
Letnje olimpijske igre 1896., igre prve olimpijade modernog doba, bile su uspešne. Održane su od 5. aprila do 14. aprila 1896. Iako je učestvovalo samo 285 sportista (samo muškarci) iz 13 država, a koji su se takmičili u 9 sportova i 43 sportske discipline, bilo je to najveće međunarodno sportsko takmičenje ikada održano.
Nakon početnog uspeha, olimpijske igre su imale poteškoća. Igre održane u Parizu, 1900. i Sent Luisu, 1904. bile su u senci, svetskih izložbi koje su u tim gradovima tada održavane. A i samo trajanje tih olimpijskih igara govori dosta: one u Parizu trajale su pet i po meseci, a one u Sent Luisu nešto preko četiri meseca i dvadeset dana. Četvrte igre, održane u Londonu, trajale su od 27. aprila do 31. oktobra 1908, preko 6 meseci, što je za današnje pojmove neshvatljivo. Trajanje igara tako je variralo, neke su trajale kraće, neke duže - da bi se sa igrama u Los Anđelesu 1932. i u Berlinu 1936. ustalilo vreme trajanja igara na današnjih 15 dana. Što se tiče zimskih olimpijskih igara, prve igre održane su u Šamoniju od 25. januara do 5. februara 1924. godine na Olimpijskom stadionu. Inače su do 1992. i letnje i zimske olimpijske igre održavane iste godine, a onda je, MOK odlučio da ih razdvoji. Zbog toga su sledeće zimske olimpijske igre, 1994. u Lilehameru, u Norveškoj, održane samo dve godine posle prethodnih.
Nakon početnog uspeha, olimpijske igre su imale poteškoća. Igre održane u Parizu, 1900. i Sent Luisu, 1904. bile su u senci, svetskih izložbi koje su u tim gradovima tada održavane. A i samo trajanje tih olimpijskih igara govori dosta: one u Parizu trajale su pet i po meseci, a one u Sent Luisu nešto preko četiri meseca i dvadeset dana. Četvrte igre, održane u Londonu, trajale su od 27. aprila do 31. oktobra 1908, preko 6 meseci, što je za današnje pojmove neshvatljivo. Trajanje igara tako je variralo, neke su trajale kraće, neke duže - da bi se sa igrama u Los Anđelesu 1932. i u Berlinu 1936. ustalilo vreme trajanja igara na današnjih 15 dana. Što se tiče zimskih olimpijskih igara, prve igre održane su u Šamoniju od 25. januara do 5. februara 1924. godine na Olimpijskom stadionu. Inače su do 1992. i letnje i zimske olimpijske igre održavane iste godine, a onda je, MOK odlučio da ih razdvoji. Zbog toga su sledeće zimske olimpijske igre, 1994. u Lilehameru, u Norveškoj, održane samo dve godine posle prethodnih.
Uporedo sa širenjem i popularizacijom, olimpijski pokret se suočavao sa brojnim problemima. Značaj popularnosti najveće sportske manifestacije na svetu vrlo brzo su shvatili političari, koji su preko njih pokušali da promovišu svoje ciljeve i projekte, dok u poslednjih tridesetak godina ogroman uticaj na organizaciju Igara imaju i najveće multinacionalne kompanije. Olimpijske igre prvi je, još 1936. u Berlinu, zloupotrebio Adolf Hitler, koji je pokušao da ih iskoristi za afirmaciju nacional socijalizma, a veliku štetu olimpizmu, tokom "hladnog rata", naneli su i čelnici SAD i SSSR, stavljajući često politiku ispred sporta.
Na olimpijskim igrama u Sidneju sportisti su se takmičili u 28 sportova. Ali samo je pet sportova zastupljeno na olimpijskim igrama od 1896. godine. To su atletika, biciklizam, gimnastika, mačevanje i plivanje. Tu bi spadalo i veslanje, jer su veslačka takmičenja trebalo je da se održe na prvim igrama, ali nisu zbog lošeg vremena.
Na zimskim olimpijskim igrama su stalni sportovi alpsko skijanje, skijaško trčanje, umetničko klizanje, hokej na ledu, nordijska kombinacija, skijaški skokovi i brzo klizanje.
Kao najvažnija sportska manifestacija, olimpijske igre u poslednoj deceniji jesu događaj na koji se troše milijarde dolara. Veliki deo tog novca odlazi na spektakularne ceremonije otvaranja i zatvaranja igara; primer jesu Peking i London:
Na olimpijskim igrama u Sidneju sportisti su se takmičili u 28 sportova. Ali samo je pet sportova zastupljeno na olimpijskim igrama od 1896. godine. To su atletika, biciklizam, gimnastika, mačevanje i plivanje. Tu bi spadalo i veslanje, jer su veslačka takmičenja trebalo je da se održe na prvim igrama, ali nisu zbog lošeg vremena.
Na zimskim olimpijskim igrama su stalni sportovi alpsko skijanje, skijaško trčanje, umetničko klizanje, hokej na ledu, nordijska kombinacija, skijaški skokovi i brzo klizanje.
Kao najvažnija sportska manifestacija, olimpijske igre u poslednoj deceniji jesu događaj na koji se troše milijarde dolara. Veliki deo tog novca odlazi na spektakularne ceremonije otvaranja i zatvaranja igara; primer jesu Peking i London: